3. Mikroplastika oko nas 
                 
				Mikroplastika predstavlja sve značajniji ekološki i zdravstveni problem. Čestice
				mikroplastike su široko rasprostranjene u ekološkim sistemima, nalaze se u vodi,
				kiši, ledu, hrani, zemljištu, vazduhu, pa čak i u organima i biološkim tečnostima ljudi
				i životinja. Efekti mikroplastike na morske organizme su do sada dobro istraženi,
				dok je uticaj na druge sisteme i čoveka nedovoljno proučen. Mikroplastika
				predstavlja pretnju ne samo zbog svojih fizičkih svojstava, već i zbog
				razgrađivanja i oslobađanja monomera, oligomera, aditiva, mikroorganizama,
				toksina i drugih opasnih supstanci, što sve dodatno zagađuje životnu sredinu i
				potencijalno ugrožava zdravlje ljudi. Veliki broj dosadašnjih istraživanja je usmeren
				na vodu, a s obzirom da vodeni ciklus ne poznaje granice, za efikasno i efektivno
				rešavanje problema neophodno je uspostaviti međusektorsku i multisektorsku,
				prekograničnu saradnju. Tehnike i tehnologije uzorkovanja i analize mikroplastike
				su različite, normativi još nisu tačno definisani, još uvek su prisutne nepoznanice
				kompleksnih matriksa mikroplastike na ekosisteme i čoveka, ali su svi ciljevi
				usmereni ka definisanju preventivnih mera za smanjenje emisije mikroplastike u
				životnu sredinu i zaštitu zdravlja ljudi. 
				
				
				 
				
                
				4. CPD kurs: Upravljanje komunalnim PPOV – od procesa do održivosti i koristi  
				
			Komunalna otpadna voda nastaje u domaćinstvima, institucijama i privrednim
			subjektima, a njeno pravilno prikupljanje i prečišćavanje ključno je za očuvanje
			vodenih ekosistema, zdravlja ljudi i održivo upravljanje vodnim resursima.
			Upravljanje postrojenjem za prečišćavanje komunalnih otpadnih voda (PPOV)
			obuhvata niz povezanih aktivnosti – od kontrole ulazne vode, tehničkog nadzora
			procesa, do upravljanja nusproizvodima i izlaznim parametrima. Savremeni
			pristupi prevazilaze zakonski minimum, već uključuju i optimizaciju rada,
			automatizovane sisteme, energetsku efikasnost i ponovno iskorišćenje resursa.
			PPOV sve češće postaju resursni centri koji iz otpadne vode izdvajaju korisne
			komponente poput biogasa, tehničke vode ili nutrijenata. Efikasno upravljanje
			zahteva multidisciplinarni pristup – tehnički, ekološki, ekonomski i organizacioni.
			Kroz standardizaciju, digitalizaciju i kontinuirano usavršavanje osoblja, postiže se
			veća efikasnost i manji ekološki uticaj. Tranzicija ka održivom upravljanju ne
			završava se izgradnjom postrojenja, već podrazumeva strateško planiranje,
			lokalnu podršku i stalno unapređenje kapaciteta. Ovaj CPD kurs ima za cilj da
			učesnicima pruži znanja o savremenom upravljanju PPOV i muljem, u skladu sa
			aktuelnim regulativama, tehnološkim inovacijama i principima cirkularne
			ekonomije, uključujući i mogućnosti i izazove korišćenja mulja iz različitih
			postrojenja.