Water Workshop

Škola za zaštitu životne sredine
KVALITET VODA
water workshop logo




Škola za zaštitu životne sredine - Water Workshop zabeležena je veštim okom kamere autorske ekipe emisije Nauka privredi.


Cela jedna autorska emisija posvećena je ovom događaju i upravo je Water Workshop prepoznat kao mesto gde se susreću naučna i stručna zajednica i razmenjuju znanja, iskustva i inovacije.






NAJAVE


Ovde možete pročitati ono što je REČENO i ZABELEŽENO na 26. po redu održanoj ŠKOLI ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE - WaterWorkshop2023 - zaključci ...


Ovde možete pročitati preporuke proistekle iz zaključaka 25. po redu održane ŠKOLE ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE - WaterWorkshop2022 zaključci zaključci ...









WW I SDGs










DATUM I MESTO ODRŽAVANJA




KOTIZACIJA

Popunjavanje mesta će se vršiti prema redosledu pristizanja prijava i uplata.
Kotizacije uplatiti na:

• Žiro račun za kotizacije dinarski: 340-11003667-66
poziv na broj: 97 81 4403
• Devizni žiro račun:

50090110-1000167803

Ostali podaci za devizni žiro račun:

• Swift code: GIBAATWG, ERSTE group bank AG Wiena, Austrija

• Swift code: GIBARS22, ERSTE Bank A.D. Novi Sad

• IBAN RS 35340000001100366766

Za profakturu obratiti se na telefon: +381 21 6350 672






KOTIZACIJA

Popunjavanje mesta će se vršiti prema redosledu pristizanja prijava i uplata.
Troškovi registracije učesnika za praćenje seminara UŽIVO obuhvataju praćenje kompletnog toka seminara, CPD kurs i propratni materijal i ručak (3 dana) i iznose
• 18.000 dinara (ili 150 €);
• za drugog učesnika iz radne organizacije 16.000 dinara (ili 140 €),
• za trećeg učesnika i nadalje 14.000 dinara (ili 120 €);

Troškovi registracije učesnika za praćenje seminara ON-LINE obuhvataju praćenje kompletnog seminara i iznose:
• 12.000 dinara (ili 100 €);

Troškovi registracije učesnika za praćenje isključivo CPD kursa koji uključuju i propratni materijal iznose:
• 8.000 dinara (ili 65 €);

40 besplatnih kotizacija za studente osnovnih, master i doktorskih studija, koje obezbeđuje Edukativni centar za zaštitu životne sredine EDEN u saradnji sa Fondacijom »Docent dr Milena Dalmacija«. Kotizacija uključuje praćenje seminara, propratni materijal i ručak (3 dana).

Kotizacije uplatiti na:
• Žiro račun za kotizacije dinarski: 340-11003667-66 poziv na broj: 97 81 4403
• Devizni žiro račun: 50090110-1000167803 Ostali podaci za devizni žiro račun:
• Swift code: GIBAATWG, ERSTE group bank AG Wiena, Austrija
• Swift code: GIBARS22, ERSTE Bank A.D. Novi Sad
• IBAN RS 35340000001100366766
Za profakturu obratiti se na telefon: +381 21 6350 672










TEME

Kvalitet voda za rekreaciju

Poslednjih godina, sve su jasniji dokazi o ugroženosti kvaliteta površinskih voda brojnim štetnim agensima, što ukazuje na potrebu za preispitivanjem mnogih aspekata njihove upotrebe, pa i kada je u pitanju upotreba u rekreacione svrhe. Vekovima je poznato da korišćenje voda za rekreaciju ima veliki uticaj na zdravlje i dobrobit ljudi. Međutim, novije doba donosi sve veće rizike od zagađenja voda iz različitih izvora, a time i direktne i/ili indirektne rizike po zdravlje ljudi. Osim jasnih potencijalnih uticaja na zdravlje korisnika vode, sve ovo takođe narušava dobrobit i ekonomski potencijal određene lokacije. Pored površinskih voda, pažnju zahteva i kvalitet vode u bazenima, kao i banjskih voda upravo zbog njihovog mogućeg zdravstvenog uticaja. Dakle, može se reći da je problematika osetljiva, ali aktuelna zbog velikog broja nepoznanica pre svega u definisanju normi i pristupa upravljanju. Prateći aktuelne trendove, kroz publikaciju „Kvalitet voda za rekreaciju“ prenosimo najnovije smernice za kvalitet ambijentalnih voda (kupališta), kao i bazena za kupanje i rekreaciju, sa hemijskog, fizičkog i mikrobiološkog aspekta.






Smart Water Summer Forum: Upravljanje otpadnim vodama-doprinos resursnoj efikasnosti i nezavisnosti

Napredak nauke je omogućio produženje životnog veka ljudi, što se na globalnom nivou ogleda u ekonomskom i populacionom porastu, razvoju određenih industrijskih sektora, uvećanoj proizvodnji i prekomernoj potrošnji. Povećana eksploatacija vode kao resursa i narušavanje njenog kvaliteta potencijalne su posledice svega navedenog. Sa druge strane, odgovor na ove izazove vidljiv je u naučnim dostignućima i razvoju tehnoloških rešenja za rekuperaciju vode, nutrijenata i drugih proizvoda kako iz vode tako i iz mulja, ali i kroz povećanje energetske efikasnosti postrojenja za tretman otpadnih voda. Stoga je, pored pružanja sanitarnih usluga i prečišćavanja otpadnih voda, važan aspekt upravljanja vodama prihvatanje i omogućavanje korišćenja ovih tokova kao alternativnih izvora resursa. Imajući u vidu projekcije za budući period u smislu povećane potražnje za vodom kao i potrebu postizanja resursne samostalnosti na nacionalnom nivou, ova tema u naučnim i stručnim krugovima dobija veliki značaj. Tržišni potencijali i zahtevi kao i razvoj lanca vrednosti, tehnološke inovacije u ranoj fazi planiranja i projektovanja procesa mogu stvoriti prave objekte za rekuperaciju resursa iz otpadnih voda i doprineti cirkularnosti u upravljanju vodama.






BEuSED Forum: Koncept integrisanog pristupa upravljanja sedimentom kroz nexus zemljište-voda-sediment

Nexus zemljište-voda-sediment povezuje dva važna i jednog dokazano potencijalnog resursa u životnoj sredini. U zavisnosti od sastava i načina na koji se njim upravlja, sediment u ovoj uzročno-posledičnoj vezi može predstavljati resurs i otpad. Kao resurs u vodenoj sredini, važna je komponenta, obezbeđujući supstrat za akvatičnu floru i faunu. Pored toga, ima ulogu u obezbeđenju obalske morfologije, doprinosi vezi između površinskih i podzemnih voda, doprinosi prirodnom prečišćavanju vode, itd. Uklanjanjem sedimenta iz površinskih vodnih tela se pored toga što se omogućava održivost transporta, zaštita od poplava urbanih sredina, zaštita obale, može obezbediti njegova kontrolisana upotreba. Sa jedne strane može se koristiti kao zamenski materijal u izgradnji putnih nasipa i kao zamena za podloge u putnoj industriji, dok s druge strane može biti izvora mikroelemenata i nutrijenata korisnih za upotrebu u poljoprivredne svrhe čime se povećava plodnost zemljišta. Razmatranje korišćenja sedimenta kao resursa je u skladu sa, do sada već višegodišnjom, promocijom politike kružne ekonomije čija primena može imati široku društvenu, ekološku i finansijsku korist. Primenom ovakve politike izbegava se jedan od osnovnih nedostataka rukovanja sedimentom kao otpadom, a to je zauzimanje velikih površina zemljišta. Šire posmatrano, upravljanje sedimentom treba da bude deo Planova upravljanja rečnim slivom, čime se omogućava primena integrisanog pristupa kroz nexus zemljište-voda-sediment.






CPD kurs: Praktični aspekti prečišćavanja otpadnih voda i primeri iz prakse

zbor tehnologije prečišćavanja otpadnih voda zasniva se na detaljnoj analizi svih bitnih faktora koji moraju da se uzmu u obzir prilikom ocene i izbora pojedinačnih procesa i postupaka prečišćavanja. Na odabir tehnologije utiču: karakteristike sirove otpadne vode; zahtevi u pogledu stepena prečišćenosti otpadne vode (koji su u prvom redu uslovljeni karakteristikama životne sredine); postojeća pravna regulativa problematike otpadnih voda (granične vrednosti emisije). Cilj i svrha analize je da se napravi najbolji mogući izbor između alternativnih procesa i postupaka prečišćavanja otpadnih voda i da se definišu optimalni parametri tehnološkog procesa prečišćavanja otpadnih voda, vodeći računa o uticajima na životnu sredinu i zdravlje ljudi. U postojećim, operativnim postrojenjima za tretman otpadnih voda veoma je važno dobro poznavanje pojedinačnih tehnoloških jedinica u smislu njihove efikasnosti i očekivanog kvaliteta otpadne vode i ostataka nakon prečišćavanja. Ovaj kurs će, sa praktičnog tehnološko-hemijskog aspekta, polaznicima pružiti neophodne informacije potrebne za kontrolu postrojenja za tretman otpadnih voda. Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda se mogu posmatrati kao fabrike (u okviru procesa koji obuhvataju prihvat otpadnih voda (sirovina), prečišćavanje i transport prečišćenih otpadnih voda (proizvoda) do mesta upotrebe (ispuštanja u prijemnik)). Prečišćena otpadna voda (komunalna ili industrijska) može da se posmatra i kao „sirovina“ u slučajevima kada se recirkuliše ili ponovo koristi u različite svrhe. Doprinos kursu profesionalnog razvoja daće razmatranje navedenih mogućnosti. Takođe, biće predstavljeni konkretni primeri iz prakse u vezi sa optimizacijom procesa prečišćavanja otpadnih voda sa svim problemima i rešenjima.











STUDENTSKA SEKCIJA






Kampus za budućnost: Održivost u fokusu

Univerziteti širom sveta imaju misiju da obezbede integralno obrazovanje koje omogućava adekvatan razvoj sposobnosti studenata u korist zajednice. Vrednosti koje vladaju u ovim institucijama suštinski oblikuju buduće profesionalce i usmeravaju ih na suočavanje sa savremenim društvenim izazovima.
Sve više univerziteta širom sveta počelo je da obraća pažnju na važnost inkorporiranja održivosti kao dela svoje organizacije, kulture, pa čak i njihove arhitekture, tako da studenti žive održive akcije kao svakodnevne prakse.
Kampusi mogu poslužiti kao živi model održivosti, pružajući iskustva učenja koja studenti, profesori i osoblje mogu razviti, primeniti i praktikovati.
Na radionici, biće u fokusu moć razmene mišljenja i iskustva, kao i potencijal koji ona nosi za stvaranje stvarne promene.
Kroz interaktivnu sesiju inspirisanu popularnim konceptom "World café-a" podstaćićemo vas na kritičko razmišljanje o uticaju koji imamo na našu okolinu i kako možemo oblikovati našu budućnost u skladu sa održivošću, kako na kampusima, tako i u široj zajednici.
Zajedno, možemo napraviti razliku!












PROGRAM

PREDAVANJA 2023. godina

1. Milena Bečelić-Tomin: Nove nacionalne strategije i programi za upravljanje otpadnim tokovima

2. Jasmina Agbaba: Kvalitet voda za rekreaciju_standardi i preporuke

3. Sanja BijelovićZdravstvena ispravnost vode bazena i pogodnost korišćenja površinske vode za kupanje i rekreaciju

4. Siniša Markov: Biološki i mikrobiološki aspekt voda za rekreaciju

5. Jelena Molnar Jazić: Hemijski aspekti kvaliteta voda za rekreaciju i u bazenima za kupanje

6.Sofija Forkapić i Dušan Mrđa: Fizički aspekti kvaliteta voda za rekreaciju i banjskih voda

7. Božo Dalmacija: Kućni bazeni

8. Jasmina Agbaba: Upravljanje kvalitetom_planovi za bezbednu vodu za rekreaciju i kupanje

9. Vesna Pešić Ciljevi i aspekti prečišćavanja otpadnih voda

10. Đurđa Kerkez: Novi izazovi u tretmanu komunalnih otpadnih voda

11. Dejan Krčmar: Faktori za izbor procesa prečišćavanja otpadnih voda

12. Vesna Miladinov Projektovanje i izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda

13. Milutin Tasić: Praktični aspekti prečišćavanja otpadnih voda

14. Božo Dalmacija: Bilansiranje otpadnih voda na kanalizacionom slivu postrojenja za prečišćavanje komunalnih otpadnih voda

15. Milena Bečelić-Tomin: Smernice za upravljanje sedimentom u kontekstu Okvirne direktive o vodama

16. Dragana Tomašević-Pilipović: Potencijal uticaja sedimenta na kvalitet voda namenjen ljudskoj upotrebi

17. Dejan Krčmar: Alati i metode procene rizika zagađenog sedimenta

18. Nataša Slijepčević: Tretman zagađenog sedimenta kroz analizu dugoročnog uticaja

19. Miloš Šešlija: Cirkularni pristup pri rukovanju izmuljenim sedimentom_sektor građevinarstvo

20. Jelena Beljin: Cirkularni pristup u upravljanju izmuljenim sedimentom__sektor poljoprivrede

21. Luca Sittoni: A paradigm shift in the sediment management process_from waste

22. Milena Bečelić-Tomin: Metodoloski okvir primene cirkularne ekonomije u oblasti otpadnih voda

23. Đurđa Kerkez: Osvrt na tehnologije za uklanjanje i rekuperaciju fosfora iz komunalnih otpadnih voda

24. Anita Leovac-Maćerak: Upotreba prečišćene otpadne vode_rizici i mogućnosti

25. Mira Petrović: Organic micropollutants and reuse of wastewater

26. Jullien Le Roux: Circular economy of waters_from buildings to wastewater treatment plants

27. Goran Gavrilović: Nova direktiva o vodi za piće i problemi u primeni

28. Predrag Bogdanović: Stanje sektora voda

29. Anđelka Orlić: Stanje komunalne infrastrukture u Srbiji i buduća ulaganja

30. Jelena Krstić: Prezentacija projekta EU4Green








PREDAVAČI

dr Božo Dalmacija, redovni profesor na UNSPMF, bavi se naučno-istraživačkim radom u oblasti hemijske tehnologije, a posebna oblast rada je tretman vode za piće, otpadnih voda, remedijacija zemljišta, sedimenta i vode. Osnivač je Škole za zaštitu životne sredine koja se tradicionalno održava od 1997. godine. Jedan je od osnivača Udruženja za unapređenje i zaštitu životne sredine. Rukovodilac je Centra izvrsnosti za hemiju okoline i procenu rizika. Rukovodilac više od 100 projekata i studija, uključujući međunarodne projekte iz programa FP5, FP6, EUREKA, kao i projekata od nacionalnog značaja. Celokupna biografija dostupna je na www.dh.uns.ac.rs.




dr Milena Bečelić-Tomin, redovni profesor UNSPMF, bavi se naučno-istraživačkim radom u oblasti hemije i zaštite životne sredine, a posebna oblast rada je tretman otpadnih voda. Naučni rad je realizovala kao saradnik na nacionalnim i međunarodnim projektima. Angažovana je od strane Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine Republike Srbije kao konsultant i stekla je dodatno iskustvo u razvoju zakonodavstva u oblasti zaštite i kvaliteta voda u Republici Srbiji. Predsednik je Upravnog odbora Edukativnog centra za zaštitu životne sredine EDEN. Celokupna biografija dostupna je na www.dh.uns.ac.rs.




dr Jasmina Agbaba, redovna profesorka na UNSPMF, bavi se naučno-istraživačkim radom u oblasti hemije i tehnologije zaštite životne sredine, sa fokusom na procese pripreme vode za piće i tehnike remedijacije podzemnih voda. Rukovodilac je i učesnik više međunarodnih i nacionalnih projekata. Poseduje višegodišnje iskustvo u radu na poluindustrijskim postrojenjima za pripremu vode za piće. Jedan je od osnivača Udruženja za unapređenje i zaštitu životne sredine, današnjeg Edukativnog centra za zaštitu životne sredine - EDEN . Od 2018. godine je direktorka Departmana za hemiju, biohemiju i zaštitu životne sredine (UNSPMF). Celokupna biografija dostupna je na www.dh.uns.ac.rs.




dr Dejan Krčmar, redovni profesor na UNSPMF, bavi se naučno-istraživačkim radom u oblasti hemije i zaštite životne sredine, sa akcentom na oblast zaštite voda i razvoj tehnolgija zaštite životne sredine. Učestvovao je u realizaciji više od 40 domaćih i 10 međunarodnih projekata i studija, rukovodilac je jednog projekta od strateškog značaja za razvoj AP Vojvodine. Autor i koautor je više od 60 radova, od kojih je 20 u međunarodnim časopisima sa SCI liste. Od 2018. godine je šef Katedre za hemijsku tehnologiju i zaštitu životne sredine. Celokupna biografija dostupna je na www.dh.uns.ac.rs.




dr Jelena Molnar Jazić, vanredna profesorka na UNSPMF bavi se naučno-istraživačkim radom u oblasti hemije i zaštite životne sredine sa fokusom na ispitivanje kvaliteta i tretman vode unapređenim oksidacionim procesima usmerenim na uklanjanje prirodnih organskih materija i organskih mikropolutanata, kao i posledično formiranje nusprodukata oksidacije/dezinfekcije. Naučni rad je realizovala kroz učešće na nacionalnim i međunarodnim projektima (FP6, EUREKA, IPA, Twinning). Autorka je i koautorka 45 radova objavljenih u časopisima međunarodnog značaja sa SCI liste, kao i više od 100 publikacija sa naučnih skupova. Dobitnica je Dunavske nagrade „Danubius Young Scientific Award“ za 2016. godinu. Celokupna biografija dostupna je na www.dh.uns.ac.rs.




dr Dragana Tomašević Pilipović, vanredni profesor na UNSPMF, bavi se naučno-istraživačkim radom iz oblasti tretmana sedimenta, kvaliteta voda , kao i hemijskom procenom rizika u životnoj sredini. Autorka je i koautorka 32 naučna rada u časopisima od međunarodnog značaja, kao i velikog broja saopštenja na međunarodnim i nacionalnim konferencijama. Svoj naučni rad ostvaruje kroz učešću na međunarodnim i nacionalnim projekatima, a trenutno rukovodi BEuSED projektom, Fonda za nauku RS, kao i bilateralnim projektom sa Madjarskom-NoBiNano. Celokupna biografija dostupna je na www.dh.uns.ac.rs.




dr Đurđa Kerkez, vanredna profesorka na UNSPMF, bavi se naučno-istraživačkim radom iz oblasti kvaliteta voda (analize površinske i podzemne vode, tretman i analize otpadne vode, monitoring kvaliteta voda), remedijacije zagađenog sedimenta i tretmana otpada. Autorka je i koautorka preko 30 naučnih radova u časopisima od međunarodnog značaja, kao i velikog broja saopštenja na međunarodnim i nacionalnim konferencijama. Naučni rad ostvaruje kroz međunarodne i nacionalne projekte. Rukovodila je WasteWaterForce PROMIS projektom, Fonda za nauku RS kao, a trenutno rukovodi SmartWaterTwin, HorizonEurope projektom. Celokupna biografija dostupna je na www.dh.uns.ac.rs.




dr Jelena Beljin, vanredna profesorka na UNSPMF, bavi se naučno-istraživačkim radom iz oblasti kvaliteta sedimenta i zemljišta, procene rizika i remedijacije, kao i primene organskih suplemenata i uticaja na kvalitet zemljišta i podzemnih voda. Autorka je i koautorka 22 naučna rada u časopisima od međunarodnog značaja, kao i velikog broja saopštenja na međunarodnim i nacionalnim konferencijama. Naučni rad ostvaruje kroz međunarodne i nacionalne projekte (H2020, Twinning, Fond za nauku Republike Srbije). Rukovodilac je trenutno aktuelnog bilateralnog projekta sa Belorusijom. Celokupna biografija dostupna je na www.dh.uns.ac.rs.




dr Vesna Pešić, docentkinja na UNSPMF, bavi se naučno-istraživačkim radom u oblasti zaštite životne sredine, istraživanjem i projektima na polju kvaliteta vode (tretman vode za piće, analiza i tretman otpadnih voda, monitoring voda). Objavila je više naučnih i stručnih radova u časopisima od međunarodnog i nacionalnog značaja, kao i saopštenja na konferencijama. Učestvovala je u realizaciji više od 50 projekata i studija. Rukovodilac je projekta Gradske uprave za zaštitu životne sredine Grada Novog Sada. Tehnički je rukovodilac akreditovane Laboratorije za hemijska ispitivanja životne sredine “Docent dr Milena Dalmacija”. Celokupna biografija dostupna je na www.dh.uns.ac.rs.




dr Anita Leovac Maćerak, docentkinja na UNSPMF, bavi se naučno-istraživačkim radom u oblasti tretmana i zaštite voda i otpadnih voda i valorizacije otpadnih muljeva. Autorka je i koautorka 11 naučnih radova u časopisima od međunarodnog značaja, kao i velikog broja saopštenja na međunarodnim i nacionalnim konferencijama. Naučni rad ostvaruje kroz međunarodne i nacionalne projekte (Ministarstvo prosvete, nauke i tehnoloskog razvoja Republike Srbije, Fond za nauku Republike Srbije, Erazmus+, COST akcije, HORIZON) od kojih je trenutno aktuelni SmartWaterTwin (HORIZON-WIDERA-2021-ACCESS-02-01). Celokupna biografija je dostupna na www.dh.uns.ac.rs.




dr Nataša Slijepčević, naučna saradnica na UNSPMF, bavi se naučno-istraživačkim radom iz oblasti kvaliteta voda, remedijacije zagađenog sedimenta i tretmana otpada, kao i sintezom nanomaterijala u cilju tretmana sedimenta i otpada. Autor je i koautor 12 naučnih radova u časopisima od međunarodnog značaja, kao i velikog broja saopštenja na međunarodnim i nacionalnim konferencijama. Naučni rad ostvaruje kroz međunarodne i nacionalne projekte, a trenutno je saradnik na BeuSed IDEJA projektu, Fonda za nauku RS kao i SmartWaterTwin projekta, iz poziva HORIZON-WIDERA-2021-ACCESS-02-01, Horizon Europe, kao i na dva bilateralna projekta sa Mađarskom i Belorusijom. Celokupna biografija dostupna je na www.dh.uns.ac.rs.




dr Sanja Bijelović,lekarka specijalista higijene i medicinske ekologije i redovna profesorka na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu. Zaposlena je u Institutu za javno zdravlje Vojvodine gde je načelnica Centra za higijenu i humanu ekologiju. Šef je Кatedre za higijenu na Medicinskom fakultetu. Tokom dosadašnjeg rada rukovodila je pojedinim naučnim projektima, učestvovala je u četiri naučna i šest projekata od nacionalnog značaja i jednom projektu međugranične saradnje, u pisanju četiri udžbenika i dva priručnika. Autorka je ili koautorka u 15 radova objavljenih u naučnim časopisima međunarodnog značaja, u šest monografija i u više od 50 radova objavljenih na međunarodnim, odnosno domaćim naučnim skupovima. Кoautorka je u više tematskih zbornika od nacionalnog značaja. Celokupna biografija dostupna je na www.mf.uns.ac.rs.




dr Siniša L. Markov, red. prof. UNS na Tehnološkom fakultetu Novi Sad, bavi se naučno-istraživačkim i stručnim radom iz nekoliko oblasti mikrobiologije: fiziologija kvasaca, ekologija odabranih grupa mikroorganizama (denitrifikatori, induktori mikrobne karbonizacije), mikrobiologija voda, biotehnološki procesi dobijanja kombuhe od različitog bilja, ksantana i mlečne kiseline na otpadnim tokovima industrije hrane. Naučni rad je realizovao kao saradnik na više od 20 projekata regionalnog, nacionalnog i međunarodnog (1 FP7, 3 Eureka i 2 Cost projekta) nivoa. Autor i koautor preko 140 naučnih radova sa SCI liste i većeg broja saopštenja na međunarodnim i nacionalnim skupovima. Višegodišnji šef Katedre za biotehnologiju na TF i koordinator odeljenja za Mikrobiologiju pri Akreditovanoj laboratoriji za ispitivanje prehrambenih proizvoda. Povremeni predavač na Školi za zaštitu za zaštitu životne sredine – WW.




dr Sofija Forkapić,docentkinja na UNSPMF, bavi se naučno-istraživačkim radom u oblasti nuklearne spektrometrije, ispitivanja radona i radioekologije u okviru međunarodnih i nacionalnih projekata. Ima višegodišnje iskustvo u poslovima zaštite od jonizujućih zračenja i od osnivanja laboratorija obavlja poslove rukovodioca za kvalitet dve akreditovane laboratorije za ispitivanje radioaktivnosti i etaloniranje gama-spektrometara na Departmanu za fiziku, UNSPMF. Trenutno je tehnički rukovodilac Laboratorije za ispitivanje ardioaktivnosti uzoraka i doze jonizujućeg i nejonizujućeg zračenja koja sprovodi monitoring radioaktivnosti Srbije, i to ispitivanje sadržaja radionuklida u površinskim i pijaćim vodama i izlaganje radonu. Članica je izvršnog odbora Društva za zaštitu od zračenja Srbije i Crne Gore. Celokupna biografija dostupna je na www.df.uns.ac.rs.




Vesna Miladinov, stručna saradnica sektora vodovoda i kanalizacije- tehnolog u Javnom preduzeću za komunalnu infrastrukturu i usluge „Кikinda“. Postdiplomske studije iz oblasti mikrobiološki procesi – tehnologija voda završila je na Tehnološkom fakultetu u Novom Sadu. 1997. počinje da radi u JKP „6.oktobar“ Kikinda. U periodu od 2016-2020 vršila je funkciju koordinatorke u službi za kvalitet – kontrola vodovodne, hidrantske i kanalizacione mrežera u „Toza Marković“ d o o - Kikinda. Od 2020. godine je u JP „Kikinda“ Kikinda na pomenutoj poziciji stručne saradnice. Obučen je interni proverivač prema standardima ISO 9001:2015 i ISO 14001:2015, a pohađala je i brojne CPD kurseve iz oblasti tehnologije voda. Poseduje položen stručni ispit za tehnološku struku, kao i ispit savetnika za hemikalije i savetnika za bezbednost u transportu opasne robe.




Milutin Tasić, upravnik postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Nakon četvorogodišnjeg rada u Direkciji za urbanizam i izgradnju Kruševac od 2012 počinje da radi u JKP Vodovod Kruševac, kao direktor ekonomskog sektora. Od 2016. je na mestu direktor PPOV Kruševac gde je i učestvovao na realizacija projekta izgradnje, puštanja u rad i rad PPOV Kruševac. Učesnik tima za impementaciju i izgradnju PPOV- Brus kao PPOV Blace.




dr Miloš Šešlija, docent na Fakultetu tehničkih nauka, bavi se naučno-istraživačkim radom u oblasti građevinarstva i primena materijala u infrastrukturi. Autor je i koautor 16 naučna rada u časopisima od međunarodnog značaja. Učesnik je bio na 2 međunarodna projekta i trenutni je učesnik na jednom nacionalnom projektu. Član je komisije za standarde Instituta za standardizaciju Srbije u delu “Materijali za puteve”, gde se aktivno bavim inovacijama vezano za ispitivanje materijala. Celokupna biografija dostupna je na ftn.uns.ac.rs..




Luca Sittoni, MSc je stručni inženjer u SIDRA-i, delu DEME grupe, sa skoro 20 godina iskustva u sektoru. Magistrirao je u oblasti građevinarstva na Univerzitetu u Minesoti i u inženjerstvu životne sredine na Univerzitetu u Trentu. U SIDRA Luca je odgovorna za nadgledanje i podršku svih aspekata životne sredine prilikom operacija izmuljivanja u Italiji i delimično u regionu Južne Evrope. On je takođe odgovoran za implementiranje inovativnih i održivih rešenja zasnovanih na prirodi u konkretne projekate. Luca je stručnjak za korisnu upotrebu sedimenta i procese mekih sedimenata, sa primenama u izmuljivanju, luka/navigacija i rudarskoj industriji, rešenjima zasnovanim na prirodi i remedijaciji zagađenih sedimenata. Više informacija dostupno je nawww.linkedin.com.




dr Mira Petrović, je istraživač profesorka na Katalonskom insitutu za istraživanje voda (ICRA). Na ovom institutu predvodi grupu koja se bavi kvalitetom voda. Njeno glavno polje istraživanja tiče se sudbine i ponašanja emergentnih organskih zagađujućih materija, kao što su farmaceutski proizvodi i endokrini disruptori tokom tretmana otpadnih voda i vode za piće. Specifične istraživačke linije obuhvataju proučavanje biotičke i abiotičke transformacije emergentnih zagađujućih materija i procena rizika po životnu sredinu kao i održivo upravljanje otpadnim vodama, primena inovativnih tehnologija za prečišćavanje otpadnih voda i inovativne prakse za ponovno korišćenje prečišćene otpadne vode. Učestvovala je u više od 15 EU i 13 nacionalnih (španskih) projekata. Glavna i odgovorna je urednica časopisa TrEAC - Trends in Environmental Analytical Chemistry.




dr Julien Le Rouxdocent je na Université Paris-Est Créteil UPEC, Pariz, Francuska i deo istraživačke grupe The Water, Environment and Urban Systems Laboratory (LEESU). Oblast istraživanja su unapređeni tretmani voda, mehanizam formiranja nusproizvoda dezinfekcije i organske zagađujuće materije u površinskim i otpadnim vodama i mehanizmi degradacije. Trenutni fokus u istraživanju je tercijarni tretman organskih mikropolutanata u otpadnim vodama, kao i ponašanje zagađujućih materija u urbanim sistemima i njihove detekcije masenom spektrometrijom. Član je organizacionog odbora konferencija „Dani nauke o životnoj sredini“ (UPEC (OSU Efluve) i departman Val de Marne), kao i naučnog odbora kongresa „Dani informacija o vodama“ (APTEN u Poatjeu, Francuska). Član i sekretar je alumni udruženje inženjera za tretman vode iz inženjerske škole ENSI Poatje - APTEN.




Goran Gavrilović, specijalista hemijskih nauka za oblast analitičke hemije, rukovodilac sektora proizvodnje i distribucije vode u JКP „Vodovod i kanalizacija“ Кragujevac, član „EUREAU 1“ asocijacije – ekspert za vodu za piće, član nadzornog odbora Udruženja za tehnologiju vode i sanitarno inženjerstvo – UTVSI, član Saveza inženjera i tehničara Srbije - SITS, član radne grupe za izradu zakona o vodi za piće. Dugogodišnje iskustvo u implementaciji i proveri standarda ISO 9001, ISO 14001, ISO 45001, ISO 22000, HACCP i ISO 17025. Sertifikat za Train-the-Trainer in DWA seminar, Training of Trainers for Water Safety and Crisis Management Program: Business Continuity Essential for Disaster Management (D-LeaP program). Autor i koautor 23 naučna rada u časopisima od međunarodnog značaja, međunaronim i nacionalnim konferencijama.




Predrag Bogdanović, dipl. građ. Inž. hidrotehničkog smera, predsednik Udruženja za tehnologiju vode i sanitarno inženjerstvo - UTVSI, bavi se snabdevanjem naselja vodom za piće, prikupljanjem i prečišćavanjem otpadnih voda i zaštitom životne sredine. Poseduje dugogodišnje iskustvo stečeno tokom rada na razvoju, upravljanju i održavanju vodovodnih i kanalizacionih sistema, pripremi i izradi tehničke regulative u Beogradskom vodovodu i kanalizaciji - BVK. Predsednik je UTVSI u periodu 2002 – 2013. i od 2018. Sarađuje sa relevantnim međunarodnim, regionalnim i srpskim udruženjima, organizacijama, naučnim i državnim institucijama u oblasti voda. Rukovodilac i učesnik više međunarodnih projekata u okviru međunarodne saradnje UTVSI i BVK.




Jelena Krstić je Diplomirana hemičarka sa master diplomom iz menadžmenta zaštite životne sredine, trenutno zaposlena u Ministarstvu zaštite životne sredine Republike Srbije. Preko deset godina profesionalnog iskustva u oblasti zakonodavstva i upravljanja životnom sredinom. Dodatno, više od pet godina stručnog znanja u oblasti upravljanja otpadnim vodama i regulative iz te oblasti. Trenutno radno mesto je Rukovodilac Grupe za pripremu projekata iz oblasti zaštite životne sredine, gde je odgovorna za planiranje i realizaciju projekata izgradnje komunalne infrastrukture.




Anđelka Orlićje Diplomirana analitičarka zaštite životne sredine sa preko deset godina iskustva u preduzetništvu i više od dve godine stručnog profesionalnog rada u Ministarstvu zaštite životne sredine na poslovima izdavanja integrisanih dozvola za kontrolisano sprečavanje zagađenja životne sredine, kao i razvoju politike za upravljanje otpadnim vodama. Trenutno obavlja funkciju savetnice za pripremu projekata u oblasti životne sredine, gde je odgovorna za podršku u planiranju i realizaciji projekata izgradnje komunalne infrastrukture u urbanim sredinama.











PUBLIKACIJE



ARHIVA

PREDAVANJA 2022. godina

01. Milena Bečelić-Tomin: Otpadne vode u aktuelnim politikama ZZŽ i očuvanja resursa

02. Jasmina Agbaba: U susret novim-starim izazovima

03. Đurđa Kerkez:Upravljanje otpadnim vodama u okvirima cirkularne ekonomije

04. Dragana Tomašević Pilipović: Energetska efikasnost i potencijal proizvodnje energije u sektoru otpadnih voda

05. Dejan Krčmar: Upravljanje otpadnim vodama manjih naselja
06. Jasmina Agbaba: Direktiva o vodi za piće

07. Marijana Kragulj Isakovski: PFAS u vodi za piće

08. Malcolm Watson: Procena rizika kao srdstvo za poboljšanje kvaliteta voda

09. Božo Dalmacija: Implementacija zakonske regulative u oblasti zaštite voda od zagađivanja

10. Dejan Krčmar: Pristupi upravljanju i održavanju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda

11. Snežana Maletić: Monitoring otpadnih voda iz ugla operatera nadležnih organa i laboratorija

12. Vesna Pešić: Značaj uspostavljanja katastra zagađivača

13. Dragana Tomašević Pilipović: BEuSED projekat_ideja i ciljevi

14. Božo Dalmacija: Uticaj sedimenta na mogućnost korišćenja vode kao resursa

15. Branislav Vrana: Iskustva u primeni pasivnog uzorkovanja vode i sedimenta

16. Milena Bečelić-Tomin: Politike u oblasti upravljanja sedimentom

17. Srđan Rončević: Tretman i korisna upotreba sedimenta_od ideje do realizacije

18. Olivera Gavrilović: Aktivnosti u upravljanju sedimentom u AP Vojvodini

19. Vladimir Mučenski: Trenutna praksa izmuljivanja sedimenta_primer plovnog Begeja

20. Panel prezentacija

21. Aleksandra Tubić: Učiniti vidljivo nevidljivim_izazovi u upravljanju podzemnim vodama u urbanim sredinama

22. Jasmina Agbaba: Tretman vode za piće_fleksibilnost procesa

23. Nikica Ivić: Gubici u mreži_šta se može učiniti

24. Jasmina Nikić: Uloga monitoringa u održivom vodosnabdevanju

25. Aleksandra Tubić: Zagađujuće materije u otpadnim vodama koje izazivaju zabrinutost_mikroplastika

26. Anita Leovac Maćerak: Zagađujuće materije u gradskim otpadnim vodama čije prisustvo izaziva zabrinutost_farmaceutici

27. Božo Dalmacija: Atmosferske vode_problemi i rešenja

28. Jasmina Agbaba: Tretman vode za piće_problemi i rešenja

PREDAVANJA 2021. godina

KONTAKT

  • Kontakt osobe:
    Đurđa Kerkez, Vesna Pešić, Jelena Petrović
  • Adresa:
    Prirodno-matematički fakultet,
    Departman za hemiju, biohemiju i zaštitu životne sredine
    Trg Dositeja Obradovića 3, 21000 Novi Sad
  • Website:
    www.waterworkshop.pmf.uns.ac.rs
  • Brojevi telefona:
    +381 21/485-2886; 485-2734; 635-0672; Fax: +381 21/454-065
  • e-mail:
    water.workshop@dh.uns.ac.rs